PRIRUČNIK: SIGURNA PLOVIDBA DIGITALNIM MOREM – ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA ZA SVE NAS
Autor: Vedad Hanjalić, dipl. pravnik | IT inženjer | master prava (spec. digitalne tehnologije)
Uvod: Neizbježnost digitalnog doba i cijena nepažnje
Dobrodošli u digitalno doba vrijeme u kojem je naša prisutnost na internetu postala jednako stvarna kao i ona u fizičkom svijetu. Sa svakim klikom, objavom ili dijeljenjem, ostavljamo digitalni otisak koji govori mnogo o nama. Ali, jesmo li zaista svjesni šta taj otisak otkriva i ko ga sve može vidjeti?
Ovaj priručnik nastaje iz duboke spoznaje da je zaštita naših ličnih podataka postala imperativ, a ne luksuz. Iako sam već sastavio priručnik o ovoj temi, shvatio sam da je izuzetno važno detaljnije obraditi neke ključne aspekte koji se tiču naše privatnosti u digitalnom dobu.
Zašto je ovo važno? Mnogi mladi ljudi, pa i njihovi roditelji, nisu u potpunosti svjesni opasnosti koje donosi nepažljivo dijeljenje ličnih informacija online. Od neovlaštenog korištenja fotografija, preko zloupotrebe ličnih podataka, do narušavanja privatnosti na društvenim mrežama – sve su to teme koje zaslužuju našu pažnju i edukaciju. Posebno su ranjive mlade osobe, naročito djevojke, čije privatne fotografije, dijeljene u povjerenju, nažalost prečesto postaju oružje za digitalno zlostavljanje.
Šta nas očekuje? Kroz ove stranice, edukativne materijale i interaktivne sesije, zajedno ćemo razvijati digitalnu pismenost. Učit ćemo kako da zaštitimo sebe i svoje najmilije, kako da prepoznamo opasnosti i kako da se efikasno borimo za svoja prava. Na kraju, cilj nam je stvoriti zajednicu koja je svjesna svojih prava i spremna ih je zaštititi u svakom trenu.
Krenimo zajedno u ovu važnu priču, jer znanje je naša najjača obrana, a ovaj priručnik je vaš kompas u digitalnom moru. Krenimo!
Zakon kao štit: Novi propisi o zaštiti podataka u BiH
Bosna i Hercegovina je odlučno zakoračila u eru modernih zakona o zaštiti podataka. Novi Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH, koji je stupio na snagu u martu 2025. godine, a čija se puna primjena očekuje od oktobra 2025., predstavlja ključan korak naprijed. Ovaj zakon je u potpunosti usklađen s Općom uredbom EU o zaštiti podataka (GDPR), što ga čini jednim od najstrožijih i najprogresivnijih u regionu.
Šta to konkretno znači za sve nas?
Jača prava pojedinca: Svako od nas ima veći nadzor nad time kako se naši podaci prikupljaju, koriste i pohranjuju.
Stroge obaveze za sve: Sve organizacije – od malih preduzeća do velikih institucija – moraju uskladiti svoje poslovanje s novim propisima. One imaju rok od dvije godine za potpunu implementaciju, a od oktobra 2025. godine, svaka će morati imati imenovanog službenika za zaštitu podataka.
Visoke kazne za prekršitelje: Nepoštivanje zakona nosi sa sobom drastične novčane kazne, što je jasan signal da se zaštita podataka shvata krajnje ozbiljno.
Tehničke i organizacijske mjere: Preduzeća su obavezna uvesti konkretne mjere kako bi zaštitila vaše podatke, čime se smanjuje rizik od zloupotrebe.
Ovaj zakon nije samo formalnost; on je temelj za sigurnije digitalno okruženje u BiH.
Lični podaci: Valuta digitalnog doba – Zašto su tako vrijedni?
Da bismo razumjeli zaštitu, prvo moramo razumjeti šta to štitimo.
Šta su lični podaci?
Prema članu 3 Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, lični podaci su sve informacije koje se odnose na fizičko lice čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi. To je mnogo šire nego što mislite! Jednostavno rečeno, to je sve što vas čini – vama!
Primjeri:
Direktni identifikatori: Ime, prezime, JMBG, adresa stanovanja, broj telefona, email adresa.
Digitalni tragovi: IP adresa vašeg računara, GPS lokacija vašeg telefona, fotografije i video-zapisi na kojima ste prepoznatljivi.
Online ponašanje: Vaše navike pretraživanja, kupovine, interesovanja na društvenim mrežama.
Postoji i posebna kategorija: Osjetljivi podaci. To su informacije koje otkrivaju vašu intimu i zahtijevaju poseban nivo zaštite: religija, zdravstveno stanje, seksualna orijentacija, porodični status, politička uvjerenja, biometrijski podaci (otisak prsta, prepoznavanje lica). Za njihovu obradu uvijek je potreban izričit pristanak.
Zašto su lični podaci toliko važni?
Zamislite ih kao valutu u digitalnom svijetu. Neki ih žele iskoristiti za marketinške svrhe, drugi za politički uticaj, a nažalost, postoje i oni koji ih zloupotrebljavaju za kriminalne aktivnosti. Kada dozvolimo da se naši podaci nekontrolisano dijele, otvaramo vrata za:
Manipulaciju: Lažne vijesti i dezinformacije kreirane specifično za nas.
Krađu identiteta: Vaši podaci se koriste za otvaranje računa, uzimanje kredita, ili čak izvršenje krivičnih djela u vaše ime.
Ucjene i zlostavljanje: Posebno opasno kada se zloupotrebljavaju osjetljivi ili intimni podaci.
Narušavanje privatnosti: Osjećaj da ste stalno praćeni i da nemate kontrolu nad svojim životom.
Studija slučaja: Anelin digitalni otisak Anela, učenica drugog razreda srednje škole, objavila je bezazlenu fotografiju u školskoj uniformi. Nije ni slutila da će nepoznate osobe zumirati tu sliku, izrezati je i postaviti na lažni profil s vulgarnim opisom. Snimak se munjevito proširio TikTokom, a Anela je postala žrtva ogovaranja i prijetnji. Trebalo joj je nekoliko dana da shvati punu težinu situacije i da njena privatnost, koju je mislila da ima, zapravo visi o koncu. Ovaj slučaj jasno pokazuje koliko je ključno kontrolisati ko ima pristup vašim podacima i kako ih koristi.
Lice zloupotrebe: Najčešći oblici digitalnog nasilja
Internet je donio mnogo dobrog, ali i otvorio nove puteve za zloupotrebe. Evo najčešćih oblika digitalnog nasilja s kojima se možemo susresti:
Neovlašteno dijeljenje fotografija ili poruka (“Doxxing” i “Revenge Porn”):
Primjer: Tarik i Ajla. Ajla je Tariku poslala intimnu sliku u povjerenju. Nakon svađe, on ju je, iz osvete, proslijedio svojim prijateljima. Ovo je bolan primjer povrede povjerenja i neovlaštenog dijeljenja intimnog sadržaja, često poznatog kao “revenge porn”.
Lažni profili i krađa identiteta:
Primjer: Sara iz Bihaća. Njene fotografije su iskorištene za kreiranje lažnog profila “Sara 22” koji je služio za prevare i manipulacije. Ovo narušava ne samo Sarin ugled, već i sigurnost drugih korisnika interneta.
Krađa ličnih podataka za finansijske prevare (Phishing, Vishing, Smishing):
Primjer: Momo. Prijavio je kolegu za online pozajmice koristeći njegove ukradene lične informacije. Kolegini roditelji su zatim primali pozive za dugove koje nikada nisu napravili. Ovo pokazuje kako digitalna krađa identiteta može imati vrlo stvarne finansijske posljedice.
Digitalno uhođenje (Cyberstalking):
Primjer: Amina. Nakon što je njen TikTok video prikupio 300 lajkova, nepoznati muškarac počeo je pratiti njeno kretanje i slati joj zastrašujuće poruke. Cyberstalking je uporno i neželjeno praćenje i uznemiravanje putem digitalnih kanala.
Digitalna pornografija i seksualno ucjenjivanje:
U modernom dobu, prisilno dijeljenje intimnih sadržaja bez pristanka, prijetnje objavom takvog sadržaja ukoliko se ne ispune zahtjevi, te distribucija u zatvorenim grupama aplikacija, postali su gorući problem. Razvoj alata za stvaranje “deepfake” sadržaja (lažnih, ali uvjerljivih snimaka i fotografija) dodatno eksponencijalno povećava rizik i stvara nove oblike zloupotrebe, sa devastirajućim posljedicama po žrtve.
Dublji uvid: Digitalna pornografija – Pravna i društvena analiza
Digitalna pornografija, u kontekstu zloupotrebe, odnosi se na neovlašteno kreiranje, dijeljenje ili prijetnju dijeljenjem intimnog ili seksualnog sadržaja. Ovo je ozbiljan oblik nasilja koji ima dalekosežne posljedice.
Pravni okvir u BiH:
Krivični zakon FBiH (čl. 211): Izričito sankcioniše iskorištavanje djece za pornografiju, ali i druge relevantne članove koji se odnose na ugrožavanje sigurnosti i povrede ugleda.
Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH: Pruža pravni osnov za zaštitu vašeg identiteta i intime.
Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova: Dodatno štite žrtve digitalnog nasilja, naročito kada se radi o rodno zasnovanom nasilju.
Kako se manifestira i prepoznaje?
Neovlašteno snimanje ili čuvanje intimnih scena: Svako snimanje ili posjedovanje vaših intimnih snimaka bez vaše jasne saglasnosti je krivično djelo.
Prijetnje objavom: Ako neko prijeti da će objaviti vaš intiman sadržaj ukoliko ne ispunite njegove zahtjeve (novac, dalji intimni sadržaj, usluge), to je ozbiljna ucjena i krivično djelo.
Distribucija u zatvorenim grupama: Čak i “privatno” dijeljenje takvog sadržaja u grupama na aplikacijama je nezakonito.
Šta su historija i posljedice?
Sa pojavom pametnih telefona i ekspanzijom društvenih mreža krajem 2000-ih, digitalna pornografija je doživjela ogroman porast. Danas, tehnologija ide korak dalje: deepfake sadržaj omogućava stvaranje lažnih, ali uvjerljivih video-zapisa i slika, što rizik zloupotrebe čini još većim.
Posljedice za žrtve su devastirajuće: Gubitak reputacije, teške psihološke traume (anksioznost, depresija, posttraumatski stresni poremećaj), socijalna izolacija, problemi u školi ili na poslu, pa čak i misli o samoubistvu. Istovremeno, počinitelji se suočavaju s ozbiljnom kaznenom odgovornošću.
Zapamtite: Ako vam neko zahtijeva ili dijeli slike/video bez vašeg pristanka, ako dobivate prijetnje da će se sadržaj objaviti, ili ako vaša fotografija/video kruži, a vi ga niste dali – Vi ste žrtva i niste sami!
Moj plan za akciju: Kako se zaštititi i kome se obratiti?
Biti žrtva digitalnog nasilja nije vaša krivica. Važno je djelovati brzo i ispravno.
Prepoznajte nasilje: Svaka neovlaštena distribucija vašeg intimnog ili ličnog sadržaja, bez obzira na razlog, jeste nasilje i krivično djelo.
Prikupite dokaze: Ovo je ključno!
Screenshotovi: Snimite ekran svih poruka, objava, profila, razgovora.
Video snimci ekrana: Ako je u pitanju video, snimite ekran dok se video reprodukuje.
Linkovi: Sačuvajte URL adrese svih objava, profila ili grupa.
Zapisnici svjedoka: Ako postoje osobe koje su vidjele zloupotrebu, zabilježite njihove izjave.
Datum i vrijeme: Zabilježite kada se sve dogodilo.
Obratite se odgovarajućim institucijama:
Roditelji, škola, pedagog/psiholog: Za mlade, ovo je prvi i najvažniji korak. Dobit ćete podršku i savjet.
Policija odjeli za cyber kriminal: Podnesite prijavu! Oni imaju obuku i resurse za istragu digitalnih krivičnih djela. Ne oklijevajte!
Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP BiH): Ova agencija je nadležna za zaštitu vaših ličnih podataka. Podnesite im pritužbu.
Pravni stručnjak: Konsultujte advokata specijalizovanog za IT pravo ili zaštitu podataka.
Psihološka podrška: Potražite pomoć psihologa ili savjetnika. Trauma digitalnog nasilja je stvarna i zaslužujete podršku.
SOS linije: Mnoge nevladine organizacije nude besplatnu pomoć i savjetovanje.
Šta NIKAKO ne raditi:
Ne brišite poruke, objave ili dokaze: Time gubite ključne elemente za istragu. Sakrijte ih, arhivirajte, ali nikako ne brišite.
Ne odgovarajte prijetnjama ili ucjenama: Svaki odgovor može pogoršati situaciju ili biti zloupotrijebljen protiv vas. Blokirajte počinitelja, ali sačuvajte dokaze.
Ne dijelite dalje sporni sadržaj “kako bi dokazali”: Time i sami postajete počinitelj krivičnog djela neovlaštenog dijeljenja.
Ne čekajte da “sve prođe samo od sebe”: Problem se rijetko rješava sam od sebe; obično eskalira.
Ne pokušavajte samostalno ukloniti podatke bez prijave: Uklanjanje dokaza prije prijave otežava proces.
Uloga škole i porodice: Zajednička odgovornost za sigurnu budućnost
Digitalna sigurnost nije samo individualna odgovornost, već i zajednička obaveza cijele zajednice.
Primjer iz Tuzle: Učenica srednje škole u Tuzli prijavila je anonimnu poruku sa uznemirujućim snimkom koji se širio među učenicima. Škola je, nažalost, pokušala prešutjeti slučaj i riješiti ga “interno”. Tek nakon što su roditelji uključili policiju, situacija je ozbiljno shvaćena. Provedena je istraga, disciplinski su sankcionisani prijestupnici, a odgovornost je preuzeo i nadležni profesor. Ovaj slučaj naglašava važnost brze i adekvatne reakcije svih aktera.
Škole MORAJU:
Prijaviti svaku sumnju ili slučaj: Nema prešutkivanja. Nasilje je nasilje, online ili offline.
Osigurati privatnost žrtve: Identitet žrtve mora biti zaštićen.
Voditi evidenciju: Svaki incident mora biti dokumentovan.
Edukacija: Redovno provoditi radionice i predavanja o digitalnoj sigurnosti.
Roditelji MORAJU:
Vjerovati djetetu: Kada vam dijete dođe sa problemom, vaša prva reakcija mora biti povjerenje i podrška, a ne sumnja ili optuživanje.
Pružiti podršku bez osude: Dijete se mora osjećati sigurno da vam se obrati bez straha od kritike ili kažnjavanja.
Ne kriviti žrtvu: Nasilje je uvijek odgovornost počinitelja, nikada žrtve.
Edukacija: Aktivno se uključiti u učenje o digitalnom svijetu i biti uzor svojoj djeci.
Učenici MOGU i TREBAJU:
Reći “NE”: Nikada ne pristajte na nešto što vas čini nelagodnim.
Tražiti pomoć: Ne sramite se obratiti odraslima ili nadležnim institucijama.
Znati svoja prava: Svjesnost o pravima je prvi korak u njihovoj zaštiti.
Budućnost je u edukaciji: Izgradnja digitalno pismene zajednice
Samo kroz kontinuiranu edukaciju možemo stvoriti siguran digitalni prostor za sve generacije. To podrazumijeva:
Uvođenje redovnih radionica i predmeta u školama: Digitalna pismenost treba postati sastavni dio kurikuluma, ne samo tehnička znanja već i etička, pravna i psihološka.
Povezivanje informatičke pismenosti s pravnom pismenošću: Mladi moraju razumjeti ne samo kako koristiti tehnologiju, već i koje su pravne posljedice njihovih postupaka online.
Organiziranje roditeljskih sastanaka i seminara: Roditelji moraju biti opremljeni znanjem i alatima da podrže svoju djecu i da sami budu sigurni na internetu.
Javno prozivanje na društvenim mrežama: Gdje je granica?
U želji za brzom pravdom, sve češće viđamo kako ljudi “uzimaju zakon u svoje ruke” objavljujući imena, slike i optužbe na društvenim mrežama, često bez provjerenih dokaza ili sudske potvrde. Ovo, međutim, nosi ogromne rizike i može predstavljati klevetu, uvredu časti, narušavanje ugleda, pa čak i kazneno djelo.
Primjer: Elma je na Facebooku objavila da je stomatolog “unančio” pacijenticu, bez ikakvog medicinskog nalaza ili službene pritužbe. Na kraju je izgubila parnicu za klevetu i morala platiti veliku odštetu.
Umjesto javnog linča, uvijek birajte institucionalni put:
Prijavite se nadležnim institucijama: Komorama, policiji, inspekciji, AZLP-u.
Dostavite dokaze službeno: U formalnoj proceduri, kako bi bili pravno validni.
Posavjetujte se sa stručnjakom: Prije bilo kakvih javnih optužbi, obratite se advokatu.
Znanje je naša najjača odbrana
Digitalni svijet nudi nebrojene mogućnosti, ali nosi i značajne rizike. Znanje o zaštiti ličnih podataka nije luksuz – ono je naša odbrana. U svijetu gdje fotografija ponekad vrijedi više od hiljadu riječi, moramo naučiti čuvati sebe, svoje podatke i svoje granice.
Ako ste žrtva digitalnog nasilja, zapamtite:
Niste sami. Mnogo je resursa i ljudi koji vam žele pomoći.
Sačuvajte sve dokaze. Oni su ključni za procesuiranje počinitelja.
Potražite pravnu i psihološku podršku. Imate pravo na pomoć.
Obratite se nadležnim organima. Oni su tu da vas zaštite.
Cilj ovog priručnika nije da vas uplaši, već da vas osnaži. Da podigne svijest o rizicima, ali i da pruži konkretne alate za sigurnost. Neka zaštita privatnosti ne bude predaja, već odgovornost i neotuđivo pravo svakog pojedinca.
Dodaci: Vaši resursi za sigurnost
1. Lista korisnih kontakata:
Policija, odjeli za cyber kriminal: (Navesti specifične kontakt informacije za BiH ako su dostupne, npr. Federalna uprava policije, MUP KS, itd.)
Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH (AZLP BiH): (Web stranica, kontakt telefon)
SOS linije i organizacije za psihološku podršku: (Navesti relevantne lokalne organizacije, npr. plava linija, centri za mentalno zdravlje, nevladine organizacije koje se bave nasiljem)
Udruženja za zaštitu potrošača / građana: (Ako se problem odnosi na online prevare)
2. Šablon za prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP BiH)
Ovaj šablon vam može poslužiti kao osnova za formalnu prijavu Agenciji. Popunite ga što detaljnije.
AGENCIJA ZA ZAŠTITU LIČNIH PODATAKA U BOSNI I HERCEGOVINI Dubrovačka 6 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina
PREDMET: Prijava povrede prava na zaštitu ličnih podataka / Zloupotreba ličnih podataka
PODNOSILAC PRIJAVE:
Ime i prezime: [Vaše Ime i Prezime]
Adresa stanovanja: [Vaša puna adresa]
Kontakt telefon: [Vaš broj telefona]
Email adresa: [Vaša email adresa]
PROTIV KOGA SE PODNOSI PRIJAVA (POČINITELJ ZLOUPOTREBE / INSTITUCIJA / PLATFORMA):
Naziv/Ime i prezime: [Npr. Ime i prezime osobe, Naziv kompanije, Naziv društvene mreže (Facebook, TikTok), Naziv web stranice]
Adresa/Sjedište (ako poznato): [Adresa počinitelja/institucije, ako je poznato]
Kontakt informacije (ako poznato): [Telefon, email, korisničko ime na platformi, URL profila/stranice]
DETALJAN OPIS POVREDE/ZLOUPOTREBE:Molimo Vas da detaljno opišete šta se dogodilo. Navedite sve relevantne informacije:
Kada se povreda dogodila? (Datum i vrijeme prvog incidenta, trajanje)
Kako su vaši podaci zloupotrijebljeni? (Npr. objavljene fotografije, video, lični podaci, lažni profil, ucjena, finansijska prevara)
Koji su podaci zloupotrijebljeni? (Npr. vaše ime, prezime, fotografija, video, JMBG, adresa, itd.)
Gdje su podaci objavljeni/zloupotrijebljeni? (Npr. na Facebooku, Instagramu, određenoj web stranici, putem SMS-a, emaila) – OBAVEZNO NAVESTI PRECIZNE LINKOVE (URL) AKO POSTOJE!
Šta ste do sada poduzeli? (Npr. pokušali ste kontaktirati platformu, obrisati sadržaj, razgovarali ste s počiniteljem)
Kakve su posljedice zloupotrebe za Vas? (Npr. emocionalni stres, narušen ugled, finansijska šteta, prijetnje)
[OVDJE UNESITE VAŠ DETALJAN OPIS]
PRILOŽENI DOKAZI:
Molimo Vas da priložite sve dokaze koje imate. Svaki dokaz treba biti jasno označen.
Screenshotovi (snimke ekrana) objava, poruka, profila.
Linkovi (URL) do spornog sadržaja.
Video snimci ekrana.
Prepiske (chat, emailovi).
Eventualni izvještaji policije ili drugih institucija.
[Navedite svaki priloženi dokument/sliku]
ZAHTJEV:
Na osnovu iznesenih činjenica i priloženih dokaza, zahtijevam od Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH da:
Provjeri navode iz ove prijave.
Poduzme sve potrebne mjere u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, uključujući nalog za uklanjanje spornog sadržaja i sankcionisanje odgovornih lica.
Obavijesti me o ishodu postupka.
POTPIS PODNOSIOCA PRIJAVE:
[Vaše Ime i Prezime]
DATUM PODNOŠENJA PRIJAVE:
[Datum]
3. Uputstvo za brisanje podataka s interneta
Brisanje podataka s interneta može biti složen proces, ali je važno znati svoje opcije. Evo koraka koje možete poduzeti:
Identifikujte izvor podataka:
Gdje su podaci objavljeni? (Npr. društvena mreža, forum, web stranica, blog, platforma za dijeljenje videa).
Ko je objavio podatke? (Vi, neko drugi, anonimni korisnik?).
Kontaktirajte vlasnika/administratora platforme:
Većina društvenih mreža (Facebook, Instagram, TikTok, YouTube, X/Twitter) i drugih platformi ima jasno definisane procedure za prijavu zloupotrebe, kršenja privatnosti ili neovlaštenog sadržaja.
Potražite opcije poput “Prijavi objavu”, “Prijavi zloupotrebu”, “Ukloni sadržaj” ili “Pomoć i podrška”.
Priložite sve dokaze koje imate (linkove, screenshotove).
Budite uporni: Ponekad je potrebno više puta prijaviti sadržaj.
Iskoristite “Pravo na zaborav” (Right to be forgotten):
U skladu sa GDPR-om (a time i novim Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH), imate pravo tražiti da se vaši lični podaci uklone s interneta ako su neadekvatni, irelevantni, pretjerani ili obrađivani nezakonito.
Ovo se prvenstveno odnosi na pretraživače (poput Googlea). Možete podnijeti zahtjev Googleu (ili drugim pretraživačima) za uklanjanje linkova na stranice koje sadrže vaše lične podatke, a koje smatrate štetnim ili nelegalnim. Potražite “Google uklanjanje sadržaja” ili “Google pravo na zaborav” za više informacija.
Kontaktirajte Agenciju za zaštitu ličnih podataka BiH (AZLP BiH):
Ako platforma ne reaguje ili ako je riječ o ozbiljnoj zloupotrebi, podnesite prijavu AZLP-u. Oni mogu naložiti uklanjanje podataka.
Potražite pravnu pomoć:
U složenijim slučajevima, posebno ako je riječ o ucjeni, prijetnjama ili finansijskoj prevari, angažovanje advokata specijalizovanog za IT pravo može biti od ključne važnosti.
Uklanjanje vlastitih podataka:
Ako ste sami objavili podatke, najlakše ih je ukloniti tako što ćete se prijaviti na svoj nalog i obrisati ih.
Razmislite o brisanju starih, neaktivnih naloga na društvenim mrežama ili drugim platformama koje više ne koristite.
Važna napomena: Jednom kada se nešto objavi na internetu, potpuno ga ukloniti može biti izuzetno teško, jer se sadržaj može kopirati i dijeliti. Zato je prevencija ključna!
4. Kratki interaktivni kviz: “Koliko znam o svojoj privatnosti?”
Ovaj kviz je osmišljen da vam pomogne provjeriti svoje znanje o zaštiti ličnih podataka i digitalnoj sigurnosti. Odgovorite iskreno!
Šta od navedenog spada u “osjetljive lične podatke” za koje je potreban izričit pristanak za obradu? a) Ime i prezime b) Broj telefona c) Zdravstveno stanje d) IP adresa
Koja institucija u Bosni i Hercegovini je primarno nadležna za zaštitu ličnih podataka? a) Policija b) Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP BiH) c) Ministarstvo obrazovanja d) Sud
Šta je “revenge porn”? a) Dijeljenje smiješnih videozapisa prijateljima b) Neovlašteno dijeljenje intimnih fotografija ili videozapisa bez pristanka osobe c) Objavljivanje kritike na društvenim mrežama d) Gledanje filmova online
Ako ste žrtva digitalnog nasilja i imate dokaze (npr. screenshotove), šta je prva stvar koju NIKAKO ne smijete uraditi? a) Obratiti se roditeljima/školi b) Prijaviti policiji c) Izbrisati sve dokaze d) Potražiti psihološku podršku
Zašto je važno da se roditelji educiraju o digitalnoj sigurnosti? a) Zato što je to obaveza propisana zakonom. b) Da bi mogli pratiti svaku aktivnost svoje djece. c) Da bi mogli pružiti podršku i zaštitu svojoj djeci u digitalnom svijetu. d) Zato što je to nova moda.
Odgovori:
c) Zdravstveno stanje
b) Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP BiH)
b) Neovlašteno dijeljenje intimnih fotografija ili videozapisa bez pristanka osobe
c) Izbrisati sve dokaze
c) Da bi mogli pružiti podršku i zaštitu svojoj djeci u digitalnom svijetu. 16:57:10
Odvjetništvo.ba
Pravni izvori, stručne analize i praktični vodiči.
Sadržaj je informativnog i stručnog karaktera. Primjena prava zavisi od činjenica konkretnog predmeta i važećih propisa.