<\/p>\n
2026-05-09<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
ZA\u0160TITA AUTORSKOG PRAVA NA PROGRAMSKOM KODU: PRAVNI OKVIR, DOKAZIVANJE I SUDSKA PRAKSA<\/strong><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Sa\u017eetak<\/em><\/strong><\/p>\n Programski kod (softver) predstavlja jedno od najvrjednijih intelektualnih dobara digitalne ekonomije, a istovremeno i kategoriju autorskog prava \u010dija za\u0161tita ostaje predmetom intenzivnih pravnih rasprava. Ovaj \u010dlanak analizira normativni okvir za\u0161tite koda u pravnom poretku Bosne i Hercegovine, uz komparativni osvrt na europsko i angloameri\u010dko pravo. Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je pitanjima autorstva (individualno, zaposleni\u010dki, koautorski i AI-asistiran kod), oblicima povrede (doslovno kopiranje, obfuskacija, reverse engineering), mehanizmima preventivne i reaktivne za\u0161tite, te standardima dokazivanja autorstva pred sudom. \u010clanak zaklju\u010duje da, premda autorsko pravo na kodu nastaje ipso facto, prakti\u010dna pravna za\u0161tita zahtijeva proaktivnu digitalnu dokumentaciju, primjenu kriptografskog timestampinga i urednu evidenciju razvojnog procesa.<\/em><\/p>\n <\/p>\n Klju\u010dne rije\u010di:\u00a0 <\/strong>autorsko pravo, programski kod, softver, intelektualno vlasni\u0161tvo, dokazivanje autorstva, git, kriptografski timestamp, povreda autorskog prava, FBiH<\/em><\/p>\n Oblast:\u00a0 <\/strong>Pravo intelektualnog vlasni\u0161tva \u00b7 Informacijsko pravo \u00b7 Gra\u0111ansko procesno pravo<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Digitalna revolucija korenito je izmijenila ekonomsku paradigmu savremenog dru\u0161tva. Programski kod \u2014 nekada smatran isklju\u010divo tehni\u010dkim artefaktom \u2014 danas je temelj globalnih poslovnih modela, finansijskih sistema, zdravstvene infrastrukture i svakodnevne komunikacije. U takvom kontekstu, pitanje ko je autor koda i kako za\u0161tititi ta autorska prava postalo je jedno od centralnih pitanja suvremenog prava intelektualnog vlasni\u0161tva.<\/p>\n <\/p>\n Paradoks koji karakterizira ovu oblast jest sljede\u0107i: s jedne strane, autorsko pravo na programskom kodu nastaje automatski \u2014 ve\u0107 samim aktom pisanja, bez ikakve registracije ili formalnosti. S druge strane, dokazivanje tog prava pred sudom u konkretnom sporu mo\u017ee biti izuzetno zahtjevno, tehni\u010dki kompleksno i vremenski dugotrajno. Ovaj jaz izme\u0111u formalnog nastanka prava i njegove efektivne pravne za\u0161tite \u010dini sr\u017e problematike kojom se ovaj \u010dlanak bavi.<\/p>\n <\/p>\n U pravnom poretku Bosne i Hercegovine, za\u0161tita softvera regulirana je Zakonom o autorskom i srodnim pravima BiH\u00b9, koji je uskla\u0111en s relevantnim direktivama Europske unije, posebno Direktivom 2009\/24\/EZ o pravnoj za\u0161titi ra\u010dunalnih programa. Me\u0111utim, sudska praksa na nivou BiH u ovoj oblasti ostaje skromna, \u0161to zna\u010di da se doma\u0107i pravnici moraju oslanjati i na komparativna iskustva, naro\u010dito njemacko, austrijsko i pravo Suda Europske unije.<\/p>\n <\/p>\n Ovaj \u010dlanak sistematski obra\u0111uje: normativni okvir za\u0161tite koda (II), pitanje autorstva s posebnim osvrtom na problematiku AI-generiranog koda (III), oblike povrede autorskog prava (IV), mehanizme preventivne za\u0161tite i dokazivanja (V), te zahtjeve sudskog postupka (VI). Zavr\u0161na razmatranja (VII) nude sintezu i prakti\u010dne preporuke.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 1 <\/sup>Zakon o autorskom i srodnim pravima Bosne i Hercegovine, Sl. glasnik BiH, br. 63\/10, 34\/16.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Prema \u010dl. 4 st. 1 Zakona o autorskom i srodnim pravima BiH, autorsko djelo je individualna duhovna tvorevina iz oblasti knji\u017eevnosti, nauke, umjetnosti i drugih oblasti stvarala\u0161tva, izra\u017eena na bilo koji na\u010din i u bilo kojoj formi. Programski kod \u2014 bez obzira na to da li se radi o izvornom kodu (source code) ili objektnom kodu (object code) \u2014 ispunjava ove uvjete: nastaje intelektualnim naporom autora, posjeduje odre\u0111en stupanj originalnosti i izra\u017een je u konkretnoj, opipljivoj formi.\u00b2<\/p>\n <\/p>\n Kategorijalna svrstanost softvera u knji\u017eevna djela mo\u017ee se na prvi pogled u\u010diniti neobi\u010dnom, no ona nije slu\u010dajna \u2014 kod je, u svojoj su\u0161tini, pisani tekst koji slijedi specifi\u010dnu formalnu gramatiku. Ovim svrstanjem primjenjuju se sve za\u0161tite koje ina\u010de u\u017eivaju knji\u017eevna autorska djela: pravo objavljivanja, pravo na integritet djela, pravo spre\u010davanja nedopu\u0161tenih preinaka, isklju\u010divo pravo umno\u017eavanja i distribucije, te pravo naknade.<\/p>\n Centralnu pretpostavku autorskopravne za\u0161tite \u010dini originalnost. U europskoj pravnoj tradiciji \u2014 a naro\u010dito od presude Suda EU u predmetu Infopaq International A\/S v. Danske Dagblades Forening (C-5\/08, 2009.) \u2014 originalnost se tumaci kao vlastita intelektualna tvorevina autora, \u0161to zna\u010di da mora odra\u017eavati slobodne kreativne izbore pisca koda.<\/p>\n <\/p>\n Prakti\u010dna implikacija jest da nije svaki kod automatski za\u0161ti\u0107en. Rutinski, trivijalni kod (poput jedne naredbe `print(‘Hello World’)`) ili kod koji je jedino tehni\u010dki mogu\u0107e rije\u0161enje odre\u0111enog problema \u2014 ne posti\u017ee prag originalnosti. Nasuprot tome, arhitektura slo\u017eene aplikacije, originalni algoritmi, kreativno strukturirani moduli i inovativni pristup rje\u0161avanju tehni\u010dkog problema \u2014 nesumnjivo u\u017eivaju za\u0161titu.<\/p>\n Na razini Europske unije, Direktiva 2009\/24\/EZ o pravnoj za\u0161titi ra\u010dunalnih programa propisuje minimalne standarde za\u0161tite softvera koji su obvezuju\u0107i za sve dr\u017eave \u010dlanice i koje BiH prihva\u0107a u okviru procesa uskla\u0111ivanja s europskim acquis-om. Na me\u0111unarodnom nivou, Sporazum TRIPS (Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights) u \u010dl. 10. izri\u010dito potvr\u0111uje da su ra\u010dunalni programi, neovisno o tome u kojoj su formi izra\u017eeni, za\u0161ti\u0107eni kao knji\u017eevna djela u skladu s Bernskom konvencijom.<\/p>\n <\/p>\n ali ne i samu IDEJU (algoritam, arhitektura, logika).\u00a0 Ovo na\u010delo izra\u017eeno u<\/p>\n doktrini idea\/expression dichotomy potje\u010de iz angloameri\u010dkog prava, ali je<\/p>\n danas prihva\u0107eno i u europskim i bh. pravnim sistemima.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n <\/p>\n <\/p>\n 2 <\/sup>Vidjeti: Direktiva 2009\/24\/EZ Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 23. travnja 2009. o pravnoj za\u0161titi ra\u010dunalnih programa (kodificirana verzija), \u010dl. 1.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n U najjednostavnijem slu\u010daju, autor koda je fizi\u010dka osoba koja ga je samostalno napisala. Zakon o autorskom i srodnim pravima BiH jasno propisuje da autorska prava izvorno stje\u010de fizi\u010dka osoba koja je stvorila djelo. Autor je, dakle, konkretni programer \u010diji su intelektualni napor i kreativni doprinos rezultirali nastankom koda.<\/p>\n <\/p>\n Pitanje koje se u praksi javlja jest: \u0161ta se de\u0161ava kada programer radi na projektu djelimi\u010dno kao kreator, a djelimi\u010dno kao implementator tu\u0111ih specifikacija? Sud \u0107e u tom slu\u010daju analizirati stepen autonomnih kreativnih odluka koje je programer donosio \u2014 u pogledu arhitekture, algoritamske logike, strukture podataka, optimizacije i sl. Mehani\u010dka implementacija precizno definiranih specifikacija bez ikakve kreativne slobode ne stvara autorsko djelo; ali \u010dim programer pravi vlastite kreativne izbore, autorstvo nastaje.<\/p>\n Zakon o autorskom i srodnim pravima BiH u \u010dl. 97. propisuje poseban re\u017eim za djela stvorena u radnom odnosu. Kada zaposleni stvori autorsko djelo izvr\u0161avaju\u0107i svoje radne obaveze ili po uputstvima poslodavca, isklju\u010diva imovinska prava na djelu automatski se prenose na poslodavca na rok od 5 godina od dana predaje djela \u2014 osim ako ugovorom o radu nije druga\u010dije ure\u0111eno.<\/p>\n <\/p>\n Vrijedi istaknuti da moralna prava (pravo na ozna\u010davanje autorstva, pravo na integritet) ostaju kod zaposlenika-autora i ne prenose se na poslodavca. Ovo razlikovanje izme\u0111u imovinskih i moralnih prava od posebnog je zna\u010daja u sporovima u kojima poslodavac mijenja ili pripisuje sebi autorstvo koda bez navo\u0111enja stvarnog autora.<\/p>\n <\/p>\n Prakti\u010dno najslo\u017eenija situacija nastaje kod freelancera: ako nema pisanog ugovora koji izri\u010dito prenosi autorska prava na naru\u010ditelja, sva imovinska prava ostaju kod autora-freelancera, bez obzira na to da li je naru\u010ditelj platio razvoj softvera. Narud\u017eba softvera bez izri\u010dite cesije autorskih prava zna\u010di stjecanje licence, ne vlasni\u0161tva nad kodom.<\/p>\n Kada vi\u0161e programera zajedni\u010dki razvija softver, nastaje djelo koautorstva (\u010dl. 9 Zakona). Za za\u0161titu koautorskog koda vrijede isti uvjeti, s tim da svaki koautor mora biti dao originalni kreativni doprinos \u2014 puki tehni\u010dari koji izvr\u0161avaju precizne instrukcije bez kreativne slobode nisu koautori u pravnom smislu.<\/p>\n <\/p>\n U praksi, kod velikih softverskih projekata koji uklju\u010duju desetke ili stotine developera (poput projekata otvorenog koda), odre\u0111ivanje autorstva svakog segmenta koda mo\u017ee biti izuzetno kompleksno. Git commit log postaje klju\u010dni instrument za identifikaciju doprinosa svakog pojedinog koautora.<\/p>\n Eksponencijalni razvoj alata za generiranje koda zasnovanih na umjetnoj inteligenciji (GitHub Copilot, Claude, GPT-4, Gemini i sl.) otvorio je pitanje koje savremeno pravo intelektualnog vlasni\u0161tva jo\u0161 uvijek nije u potpunosti razrije\u0161ilo: ko je autor koda kojeg je generirala AI?<\/p>\n <\/p>\n Vladaju\u0107i stav u europskim jurisdikcijama (koji je konzistentan i s pozicijom BiH) jest da autorskopravnu za\u0161titu mo\u017ee u\u017eivati isklju\u010divo djelo koje je produkt ljudske kreativne tvorbe. AI sistem, budu\u0107i da nije fizi\u010dka osoba, ne mo\u017ee biti nositelj autorskog prava. K\u00f4d koji u potpunosti generira AI bez ikakve kreativne intervencije \u010dovjeka na\u010delno nije autorskopravno za\u0161ti\u0107en.<\/p>\n <\/p>\n Me\u0111utim, stvarnost je zna\u010dajno slo\u017eenija. Kada developer koristi AI kao alat \u2014 unose\u0107i kreativne upute (promptove), selektiraju\u0107i, modificiraju\u0107i i integruju\u0107i generirani output \u2014 takav developer vr\u0161i kreativne izbore koji mogu dosegnuti prag originalnosti. U tom slu\u010daju, developer-korisnik AI alata mogao bi biti priznat autorom rezultiraju\u0107eg koda. Precizna linija razgrani\u010denja ostaje predmetom teku\u0107e pravne debate u svim jurisdikcijama.<\/p>\n <\/p>\n Situacija<\/strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Nositelj prava<\/strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Pravna osnova<\/strong><\/p>\n Freelancer (bez ugovora o cesiji)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Autor-freelancer zadr\u017eava sva imovinska prava\u00a0\u00a0 \u010dl. 97. Zakona<\/em><\/p>\n Zaposleni programer\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Poslodavac stje\u010de imovinska prava (5 god.)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u010dl. 97. st. 3 Zakona<\/em><\/p>\n Vi\u0161e programera zajedno\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zajedni\u010dko koautorstvo, solidarna prava \u010dl. 9. Zakona<\/em><\/p>\n Naru\u010deni softver s cesijom\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Naru\u010ditelj kao nositelj prava\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ugovor o cesiji<\/em><\/p>\n \u010cisto AI-generiran kod\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Nije za\u0161ti\u0107en (nema ljudskog autora)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Op\u0107i principi<\/em><\/p>\n AI-asistiran (\u010dovjek vodi kreativni proces)\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u010covjek-korisnik kao potencijalni autor\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Doktrina u razvoju<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Najo\u010diglednija i najlak\u0161e dokaziva forma povrede jest verbatim kopiranje \u2014 preuzimanje koda iz jednog projekta i njegovo umetanje u drugi bez dozvole autora i bez navo\u0111enja izvora. Ova povreda analogna je plagijatu u akademskom kontekstu. Forenzi\u010dki alati za analizu sli\u010dnosti koda (poput JPlag, Moss, ili kopijskog analizatora koji koriste platforme kao \u0161to su GitHub Advanced Security) mogu s visokim stepenom pouzdanosti detektirati identi\u010dnost ili gotovo identi\u010dnost kodnih baza.<\/p>\n <\/p>\n Poseban slu\u010daj predstavlja kopiranje koda s otvorenim licencama uz kr\u0161enje uvjeta licence. Na primjer, upotreba GPL-licenciranog koda u vlastite\u010dnom (proprietary) softveru bez objavljivanja izvornog koda \u2014 kako GPL zahtijeva \u2014 nije plagijat u klasi\u010dnom smislu, ali jeste povreda autorskog prava i ujedno ugovorna povreda licence.<\/p>\n Sofisticiranija forma kopiranja jest obfuskacija: tu\u017eeni preuzme tu\u0111i kod, a zatim izvr\u0161i povr\u0161ne izmjene \u2014 preimenuje varijable i funkcije, promijeni formatiranje, zamijeni `for` petlju s `while` petljom, preuredi redosljed neovisnih blokova \u2014 kako bi prikazao da radi o originalnom djelu. Pravna doktrina clear and obvious copying, kao i test su\u0161tinske sli\u010dnosti (substantial similarity test), upravo su razvijeni da odgovore na ove situacije.<\/p>\n <\/p>\n Sud (ili sudski vje\u0161tak) analizira strukturalnu, arhitektonsku i logi\u010dku sli\u010dnost koda, a ne samo leksi\u010dku identi\u010dnost. Ako dva programa za isti problem koriste isti neo\u010dekivani algoritamski pristup, istu nestandardnu strukturu podataka ili isti idiomski obrazac koji nije jedino mogu\u0107e rje\u0161enje \u2014 pretpostavka kopiranja je izuzetno sna\u017ena.<\/p>\n Direktiva 2009\/24\/EZ i Zakon o autorskom pravu BiH dopu\u0161taju dekompilaciju softvera isklju\u010divo u svrhu interoperabilnosti \u2014 dakle, kada je nu\u017ena za razvoj neovisnog softvera koji treba komunicirati s programom \u010diji se kod dekompilira. Svaka upotreba dekompiliranog koda izvan ovih strogo odre\u0111enih uvjeta \u2014 posebno ako je cilj reproduciranje funkcionalnosti za\u0161ti\u0107enog softvera \u2014 predstavlja povredu autorskog prava.<\/p>\n Zakon o autorskim i srodnim pravima BiH, konsekventno s TRIPS sporazumom, posebno sankcionira namjerno uklanjanje ili mijenjanje informacija o upravljanju pravima (Rights Management Information \u2013 RMI). Uklanjanje copyright notifikacije iz zaglavlja datoteke nije samo eti\u010dki prijestup \u2014 to je samostalna pravna povreda, bez obzira na to da li je i s\u00e2m kod nedopu\u0161teno kopiran.<\/p>\n Va\u017eno je istaknuti \u0161to autorsko pravo na kodu ne \u0161titi. Ideje, koncepti, algoritmi kao apstraktni postupci, matemati\u010dke metode, programski jezici i API-ji u svojoj funkcionalnoj dimenziji \u2014 na\u010delno nisu za\u0161ti\u0107eni autorskim pravom. Ameri\u010dki Vrhovni sud u presudi Google LLC v. Oracle America, Inc. (2021.) zauzeo je stav da API-ji (u konkretnom slu\u010daju Java API koji Google koristi u Androidu) mogu u\u017eivati ograni\u010denu za\u0161titu, ali da je konkretna upotreba bila fair use. Ova presuda, premda nije obvezuju\u0107a za BiH, ilustrira globalnu debatu o granicama za\u0161tite u ekosistemu softvera.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Dokazivanje autorskog prava na kodu pred sudom svodi se na tri kumulativna elementa: (1) da je tu\u017eitelj autor ili ovla\u0161teni nositelj prava; (2) da k\u00f4d ispunjava uvjet originalnosti; i (3) da tu\u017eeni ima u posjedu kopiju ili su\u0161tinski sli\u010dan k\u00f4d nastao kopiranjem. Preventivna za\u0161tita podrazumijeva postupanje koje ova tri elementa \u010dini dokazivim.<\/p>\n <\/p>\n Verzioniranje koda putem Git sistema (uz hosting na platformama kao \u0161to su GitHub, GitLab ili Bitbucket) danas predstavlja standardnu industrijsku praksu i \u2014 za pravne svrhe \u2014 najmo\u0107niji instrument dokazivanja autorstva. Svaki commit sadr\u017ei: kriptografski SHA-1 hash kompletnog stanja projekta u tom trenutku, vremensku oznaku, identitet autora i poruku koja opisuje promjene. Ova kombinacija \u010dini git historijat iznimno te\u0161kim za retroaktivno falsificiranje.<\/p>\n <\/p>\n U sudskom postupku, printout ili digitalni izvoz git loga mo\u017ee biti predo\u010den kao isprava. Uz vje\u0161ta\u010denje IT stru\u010dnjaka koji mo\u017ee potvrditi integritet repozitorija i tuma\u010diti commit historijat, ova evidencija mo\u017ee biti presudna. Preporu\u010dljivo je da repozitorij bude od po\u010detka projekta hosted na vanjskom serveru (a ne samo lokalno), \u010dime se timestamp potvr\u0111uje od strane nezavisnog servisa.<\/p>\n Kriptografski timestamping funkcionira na sljede\u0107em principu: od kompletnog izvornog koda (ili komprimiranog arhiva projekta) kreira se kriptografski hash (SHA-256). Taj hash \u2014 ali ne i s\u00e2m kod \u2014 upisuje se u javni blockchain ili notarijski timestamp servis (OpenTimestamps, OriginStamp, Bernstein Technologies i dr.). Budu\u0107i da je blockchain nepromjenjiv i javno verifikabilan, dokaz da je odre\u0111eni hash bio upisan u odre\u0111eno vrijeme je neoboriv.<\/p>\n <\/p>\n Prakti\u010dna procedura: (1) Generirati SHA-256 hash: `sha256sum projekt.tar.gz`; (2) Upisati hash na OpenTimestamps ili sli\u010dan servis; (3) Sa\u010duvati generirani timestamp proof file. U slu\u010daju spora, autor predo\u010dava originalni kod, ponovo generi\u0161e hash i dokazuje da je identi\u010dan onom koji je bio timestampan \u2014 \u010dime matemati\u010dki neoborivo dokazuje da je kod u tom obliku postojao na navedeni datum.<\/p>\n <\/p>\n Slika 1. Primjer Python koda za generiranje SHA-256 hasha i strukturiranog zapisa autorstva \u2014 sudski validan dokaz o datumu nastanka programskog koda.<\/em><\/p>\n Tradicionalnim pristupom, kod (isprintan ili pohranjen na fizi\u010dkom nosa\u010du) mo\u017ee se deponovati kod notara koji ovjerava datum prijema. Premda je ova metoda pravno valjana i sudovi je prihva\u0107aju, ona je nefleksibilna (svaka nova verzija zahtijeva novi notarski akt), skupa i ne nudi mogu\u0107nost brze i jeftine verifikacije. U kombinaciji s digitalnim metodama mo\u017ee poslu\u017eiti kao dodatni sloj za\u0161tite za naro\u010dito vrijedne projekte.<\/p>\n Zakon o autorskim pravima BiH ne uvjetuje nastanak prava registracijom \u2014 ona je deklarativna, ne konstitutivna. Me\u0111utim, registracija kod Instituta za intelektualno vlasni\u0161tvo BiH ili, za me\u0111unarodnu za\u0161titu, kod Ureda za harmonizaciju unutarnjeg tr\u017ei\u0161ta EU (EUIPO) pru\u017ea formalni javni zapis koji mo\u017ee biti od zna\u010dajne pomo\u0107i u dokaznom postupku. U odre\u0111enim jurisdikcijama (naro\u010dito u SAD, gdje Copyright Office registracija otvara pravo na statutory damages), registracija ima dalekose\u017ene procesne implikacije.<\/p>\n Svaki fajl koda trebao bi sadr\u017eavati standardiziranu copyright notifikaciju u zaglavlju. Premda ni ova oznaka nije uvjet za\u0161tite, ona ima trostruki pravni u\u010dinak: (a) otklanja mogu\u0107nost da se tu\u017eeni pozove na nepoznavanje da je kod za\u0161ti\u0107en; (b) predstavlja dokaz autorske namjere; (c) njeno uklanjanje od strane tre\u0107ih lica \u010dini samostalnu povredu zakona.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Uz tehni\u010dke instrumente, iznimno je vrijedna i dokumentacija razvojnog procesa: skice, wireframeovi, pseudokod, planovi arhitekture, interne komunikacije (e-mail, Slack, ticketing sistemi) iz kojih se mo\u017ee rekonstruirati tok razvoja projekta. U slu\u010daju spora, ovi dokumenti poma\u017eu sudu da razumije ne samo krajnji rezultat (gotov kod), nego i kreativni proces koji mu je prethodio \u2014 \u0161to direktno govori u prilog originalnosti i autorstvu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nositelj autorskog prava koji utvrdi povredu mo\u017ee pokrenuti parni\u010dnu tu\u017ebu pred nadle\u017enim sudom. U BiH, prema Zakonu o parni\u010dnom postupku FBiH\u00b3 (ZPP FBiH), to je redovni sud op\u0107e nadle\u017enosti prema sjedi\u0161tu\/prebivali\u0161tu tu\u017eenog, odnosno prema mjestu nastanka \u0161tete. Tu\u017ebenim zahtjevom mogu se kumulirati: zahtjev za utvr\u0111enje povrede, zahtjev za prestanak povrede (prohibitorna tu\u017eba), zahtjev za uklanjanje posljedica povrede, te zahtjev za naknadu imovinske i neimovinske \u0161tete.<\/p>\n <\/p>\n Posebno je vrijedan instrument privremene mjere prema \u010dl. 260. i dalje ZPP FBiH \u2014 sud mo\u017ee, i prije kona\u010dne presude, nalo\u017eiti tu\u017eenom da prestane s kori\u0161tenjem spornog koda. Ovo je od posebnog prakti\u010dnog zna\u010daja jer se \u0161teta od neprestane upotrebe piratiziranog softvera mo\u017ee kumulirati svaki dan trajanja postupka.<\/p>\n Tu\u017eitelj snosi teret dokazivanja (onus probandi) sva tri navedena elementa: autorstvo, originalnost i povredu. Kod pitanja autorstva, presumpcija ide u korist lica \u010dije ime stoji nazna\u010deno na djelu (\u010dl. 12 Zakona). Me\u0111utim, u sporovima koji uklju\u010duju tehni\u010dku analizu koda, sud gotovo uvijek imenuje sudskog vje\u0161taka informati\u010dke struke. Vje\u0161tak treba biti u stanju: (a) izvr\u0161iti stati\u010dku analizu sli\u010dnosti kodnih baza; (b) interpretirati git historijate i timestamp dokaze; (c) procijeniti da li su eventualne razlike izme\u0111u spornih kodova rezultat kreativnog razvoja ili puke obfuskacije.<\/p>\n Pored gra\u0111anskog postupka, povreda autorskog prava mo\u017ee biti i kazneno djelo. Kazneni zakon Federacije BiH\u2074 propisuje kaznenu odgovornost za neovla\u0161tenu reprodukciju, distribuciju ili javno priop\u0107avanje za\u0161ti\u0107enih autorskih djela. Kaznena prijava mo\u017ee biti strate\u0161ki korisna jer organi gonjenja raspola\u017eu istra\u017enim ovlastima (prztresi, oduzimanje digitalne opreme) koje su u gra\u0111anskom postupku znatno ograni\u010denije.<\/p>\n Softverski sporovi \u010desto imaju me\u0111unarodni karakter \u2014 developer iz BiH, server u Njemackoj, korisnik koda u SAD. U takvim situacijama primjenjuju se pravila me\u0111unarodnog privatnog prava za odre\u0111ivanje mjerodavnog prava i nadle\u017enog suda. Uredba EU Rim II (za tu\u017ebene zahtjeve iz delikata) primjenjuje pravo dr\u017eave u kojoj je \u0161teta nastupila, \u0161to u praksi \u010desto zna\u010di primjenu prava tu\u017eitelja. Ha\u0161ka konferencija o me\u0111unarodnom privatnom pravu razvija i posebna na\u010dela za intelektualno vlasni\u0161tvo u digitalnom okru\u017eenju.<\/p>\n <\/p>\n 3 <\/sup>Zakon o parni\u010dnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. novine FBiH, br. 53\/03, 73\/05, 19\/06, 98\/15.<\/p>\n 4 <\/sup>Kazneni zakon Federacije Bosne i Hercegovine, Sl. novine FBiH, br. 36\/03 i izmjene, \u010dl. 241-243.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Autorskopravna za\u0161tita programskog koda u savremenom pravu je nesumnjiva, ali njena efektivna provedba zahtijeva proaktivan pristup od samog trenutka nastanka projekta. Na osnovu analize normativnog okvira, oblika povrede i instrumenata za\u0161tite, mogu se formulirati sljede\u0107e zaklju\u010dne teze:<\/p>\n <\/p>\n Autorsko pravo na kodu nastaje automatski, bez registracije. Me\u0111utim, u sudskom sporu \u2014 koji se mo\u017ee voditi godinama nakon nastanka koda \u2014 potrebno je dokazati da je ba\u0161 taj tu\u017eitelj autor, i to ba\u0161 tog koda, u odre\u0111eno vrijeme. Bez uredne dokumentacije, ovo mo\u017ee biti iznimno te\u0161ko.<\/p>\n Svaki profesionalni developer trebao bi od prvog dana koristiti git s vanjskim hosting-om i periodi\u010dno izvoditi kriptografski timestamping klju\u010dnih verzija. Ova kombinacija pru\u017ea vremenski verifikabilan, kriptografski siguran i sudski prihvatljiv lanac dokaza o autorstvu.<\/p>\n U poslovnim odnosima s naru\u010diteljima i zaposlenima, pitanje autorstva mora biti izri\u010dito ure\u0111eno ugovorom. Prepu\u0161tanje ovog pitanja zakonskim pretpostavkama mo\u017ee dovesti do ne\u017eeljenih ishoda \u2014 freelancer koji misli da je prodao kod, a zapravo je dao licencu; ili poslodavac koji misli da je vlasnik koda koji je razvio zaposleni izvan radnog vremena i na vlastitoj opremi.<\/p>\n Programeri koji koriste AI alate u razvoju trebali bi dokumentirati u kojoj mjeri i na koji na\u010din je AI kori\u0161ten, te koje kreativne odluke su oni li\u010dno donijeli. U budu\u0107im sporovima, ova dokumentacija mo\u017ee biti presudna za demonstriranje da je nastalo djelo, bez obzira na AI asistenciju, produkt \u010dovjekove intelektualne kreativnosti.<\/p>\n Zastarni rok za zahtjeve iz autorskog prava u BiH je relativno kratki, te je va\u017eno reagirati \u010dim se povreda otkrije. Odlaganje mo\u017ee voditi zastarjelosti tu\u017ebenih zahtjeva ili ote\u017eanom prikupljanju dokaza (serveri se bri\u0161u, repozitoriji mijenjaju). Privremene mjere treba tra\u017eiti odmah, jer svaki dan neprestane upotrebe piratiziranog koda produbljuje \u0161tetu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n 1.\u00a0 Koristiti git s vanjskim hosting-om (GitHub \/ GitLab) od prvog dana<\/p>\n 2.\u00a0 Inicijalni commit odmah po nastanku projekta, s opisnom porukom<\/p>\n 3.\u00a0 SHA-256 timestamp klju\u010dnih verzija putem OpenTimestamps ili OriginStamp<\/p>\n 4.\u00a0 Copyright header u svakom fajlu (autor, godina, zabrana kopiranja)<\/p>\n 5.\u00a0 Ugovorom izri\u010dito urediti autorska prava u svim poslovnim odnosima<\/p>\n 6.\u00a0 \u010cuvati razvojnu dokumentaciju (skice, e-mailovi, design docs)<\/p>\n 7.\u00a0 Za naro\u010dito vrijedne projekte: notarska pohrana klju\u010dnih verzija<\/p>\n 8.\u00a0 Pravovremena reakcija \u010dim se sumnja na povredu \u2014 ne \u010dekati<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n <\/p>\n Za\u0161tita autorskog prava na softverskom kodu nije luksuz koji si priu\u0161tavaju samo velike korporacije. U digitalnoj ekonomiji, kod je najvrijednija imovina malog developera, startupa i freelancera. Investicija u pravilnu pravnu za\u0161titu koda \u2014 koja je u osnovi jeftina i tehni\u010dki jednostavna \u2014 mo\u017ee biti odlu\u010duju\u0107a razlika izme\u0111u bespomo\u0107nosti pred sudom i efektivne za\u0161tite vlastitog intelektualnog vlasni\u0161tva.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u2014 Kraj \u010dlanka \u2014<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n O\u00a0 A U T O R U<\/strong><\/p>\n <\/p>\n IT in\u017einjer\u00a0 |\u00a0 Specijalista za pravo digitalnih tehnologija i regulativu vje\u0161ta\u010dke inteligencije<\/em><\/p>\n <\/p>\n U svijetu gdje se granice izme\u0111u fizi\u010dke realnosti i digitalnog poretka neprestano bri\u0161u, Vedad Hanjali\u0107 se profilira kao rijedak spoj klasi\u010dne pravne erudicije i savremenog in\u017eenjerskog preciziteta. Njegova profesionalna misija temelji se na uvjerenju da je pravo bez tehnolo\u0161kog razumijevanja nijemo, dok je tehnologija bez pravnog okvira potencijalno destruktivna.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Akademski profil i kontinuirano usavr\u0161avanje<\/em><\/strong><\/p>\n Akademski put Vedada Hanjali\u0107a obilje\u017een je sticanjem titule Magistra prava iz oblasti IT prava (LL.M. in IT Law), \u010dime je krunisao svoju specijalizaciju u regulativi digitalnih ekosistema. Paralelno sa pravnim naukama, stekao je zvanje IT in\u017einjera, \u0161to mu omogu\u0107ava da pravne norme ne tuma\u010di samo kroz slovo zakona, ve\u0107 i kroz logiku algoritma i arhitekturu softvera. Svoju posve\u0107enost stalnom usavr\u0161avanju demonstrira i na prakti\u010dan na\u010din \u2014 osmisliv\u0161i i osobno kodirao aplikacije i programe namijenjene lak\u0161em savladavanju gradiva za stru\u010dne ispite, \u010dime poma\u017ee kolegama pravnicima i kandidatima kroz tehnolo\u0161ki podr\u017eano u\u010denje.<\/p>\n <\/p>\n Ekspertiza u IT pravu i regulativi vje\u0161ta\u010dke inteligencije (AI)<\/em><\/strong><\/p>\n U fokusu njegovog rada nalazi se pravo intelektualnog vlasni\u0161tva (IP) u digitalnom dobu, za\u0161tita podataka (GDPR), te kompleksna pitanja odgovornosti unutar sistema vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Njegovi autorski radovi na portalima poput odvjetnistvo.ba, posebno oni koji se bave pravnim aspektima policijskog nadzora i privatnosti gra\u0111ana, slu\u017ee kao edukativni putokaz u sferi u kojoj tehnologija \u010desto preti\u010de zakonodavca.<\/p>\n <\/p>\n Temelji klasi\u010dnog prava: krivi\u010dna i gra\u0111anska materija<\/em><\/strong><\/p>\n Iako je duboko involviran u LawTech sferu, Hanjali\u0107 ostaje \u010dvrsto usidren u fundamentima pravne nauke. Njegovo poznavanje krivi\u010dnog i gra\u0111anskog prava nije samo teorijsko; kroz pisanje slo\u017eenih ugovora, \u017ealbi i tu\u017ebi, on primjenjuje zakone FBiH i BiH s dubokim razumijevanjem konteksta u kojem pravo egzistira. Sposobnost da dekonstrui\u0161e klasi\u010dni pravni problem i pru\u017ei mu moderno, efikasno rje\u0161enje, \u010dini ga autenti\u010dnim predstavnikom nove generacije pravnika.<\/p>\n <\/p>\n Profesionalna etika i li\u010dni profil<\/em><\/strong><\/p>\n Pored pravno-tehni\u010dke ekspertize, Hanjali\u0107 posjeduje izra\u017eene vje\u0161tine upravljanja i interpersonalne komunikacije. Njegov pristup radu definiran je disciplinom i otporno\u0161\u0107u \u2014 osobinama koje njeguje kao aktivni sportista, gdje fizi\u010dki trening i takmi\u010darski mentalitet direktno oblikuju njegovu profesionalnu ustrajnost. Za njega, advokatura je poziv koji zahtijeva bistrinu uma profesora, empatiju psihologa i strate\u0161ko razmi\u0161ljanje iskusnog pregovara\u010da.<\/p>\n <\/p>\n Klju\u010dne kompetencije<\/strong>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Oblasti istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n \u2013 Sinteza prava i IT in\u017eenjeringa\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u2013 Krivi\u010dno pravo i cyber sigurnost<\/p>\n \u2013 Izrada kompleksnih pravnih akata\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u2013 Gra\u0111ansko-pravni odnosi u digitalnom okru\u017eenju<\/p>\n \u2013 Strate\u0161ko savjetovanje u Digital Tech Law\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u2013 Za\u0161tita podataka (GDPR) i privatnost<\/p>\n \u2013 Intelektualno vlasni\u0161tvo u IT sektoru\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u2013 Regulativa vje\u0161ta\u010dke inteligencije<\/p>\n <\/p>\n “Vedad Hanjali\u0107 nije samo posmatra\u010d tehnolo\u0161kih promjena; on je njihov pravni arhitekta.”<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Zakon o autorskom i srodnim pravima Bosne i Hercegovine. Sl. glasnik BiH, br. 63\/10, 34\/16.<\/p>\n Zakon o parni\u010dnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Sl. novine FBiH, br. 53\/03, 73\/05, 19\/06, 98\/15.<\/p>\n Kazneni zakon Federacije Bosne i Hercegovine. Sl. novine FBiH, br. 36\/03 i izmjene.<\/p>\n Zakon o obligacionim odnosima. Preuzeti propis, Sl. list SFRJ, br. 29\/78 i izmjene.<\/p>\n <\/p>\n Direktiva 2009\/24\/EZ Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 23. travnja 2009. o pravnoj za\u0161titi ra\u010dunalnih programa. Sl. list EU, L 111, 5.5.2009.<\/p>\n Direktiva 2001\/29\/EZ o harmonizaciji odre\u0111enih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom dru\u0161tvu. Sl. list EZ, L 167, 22.6.2001.<\/p>\n Sporazum TRIPS (Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights). Prilog 1C uz Sporazum o WTO-u, Marake\u0161, 1994.<\/p>\n Bernska konvencija za za\u0161titu knji\u017eevnih i umjetni\u010dkih djela. Pari\u0161ki akt, 1971.<\/p>\n <\/p>\n III.\u00a0 Sudska praksa<\/em><\/strong><\/p>\n Sud EU, presuda od 16. srpnja 2009., Infopaq International A\/S v. Danske Dagblades Forening, predmet C-5\/08, ECLI:EU:C:2009:465.<\/em><\/p>\n Sud EU, presuda od 2. svibnja 2012., SAS Institute Inc. v. World Programming Ltd., predmet C-406\/10, ECLI:EU:C:2012:259.<\/em><\/p>\n Vrhovni sud SAD, presuda od 5. travnja 2021., Google LLC v. Oracle America, Inc., 593 U.S. 1 (2021).<\/em><\/p>\n Sud EU, presuda od 22. prosinca 2010., Bezpe\u010dnostn\u00ed softwarov\u00e1 asociace v. Ministerstvo kultury, predmet C-393\/09, ECLI:EU:C:2010:816.<\/em><\/p>\n <\/p>\n Aplin, T., Davis, J. (2017). Intellectual Property Law: Text, Cases, and Materials. 3. izd. Oxford: Oxford University Press.<\/p>\n Bently, L., Sherman, B., Gangjee, D., Johnson, P. (2018). Intellectual Property Law. 5. izd. Oxford: Oxford University Press.<\/p>\n Ficsor, M. (2002). The Law of Copyright and the Internet: The 1996 WIPO Treaties. Oxford: Oxford University Press.<\/p>\n Goldstein, P., Hugenholtz, P.B. (2019). International Copyright: Principles, Law, and Practice. 4. izd. Oxford: Oxford University Press.<\/p>\n Matanovac Vu\u010dkovi\u0107, R. (2015). Autorsko pravo i srodna prava. Zagreb: Narodne novine.<\/p>\n Rosen, L. (2004). Open Source Licensing: Software Freedom and Intellectual Property Law. Upper Saddle River: Prentice Hall.<\/p>\n \u0160\u010deki\u0107, M., Dautbegovi\u0107, H. (2020). Osnove prava intelektualnog vlasni\u0161tva. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu.<\/p>\n Hoeren, T., Sieber, U., Holznagel, B. (ur.) (2022). Handbuch Multimedia-Recht. M\u00fcnchen: C.H. Beck.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n \u00a9 2025\u00a0 Vedad Hanjali\u0107, LL.M.\u00a0 |\u00a0 Sva pra<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" 2026-05-09 ZA\u0160TITA AUTORSKOG PRAVA NA PROGRAMSKOM KODU: PRAVNI OKVIR, DOKAZIVANJE I SUDSKA PRAKSA Sa\u017eetak Programski kod (softver) predstavlja jedno od najvrjednijih intelektualnih dobara digitalne ekonomije, a istovremeno i kategoriju autorskog prava \u010dija za\u0161tita ostaje predmetom intenzivnih pravnih rasprava. Ovaj \u010dlanak analizira normativni okvir za\u0161tite koda u pravnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":995,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-994","post","type-post","status-publish","format-gallery","has-post-thumbnail","hentry","category-ai-i-pravo","post_format-post-format-gallery"],"rttpg_featured_image_url":{"full":["https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ZASTITA-AUTORSKOG-PRAVA-U-TEHNOLOGIJI.png",1536,1024,false],"landscape":["https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ZASTITA-AUTORSKOG-PRAVA-U-TEHNOLOGIJI.png",1536,1024,false],"portraits":["https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ZASTITA-AUTORSKOG-PRAVA-U-TEHNOLOGIJI.png",1536,1024,false],"thumbnail":["https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ZASTITA-AUTORSKOG-PRAVA-U-TEHNOLOGIJI-150x150.png",150,150,true],"medium":["https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ZASTITA-AUTORSKOG-PRAVA-U-TEHNOLOGIJI-300x200.png",300,200,true],"large":["https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ZASTITA-AUTORSKOG-PRAVA-U-TEHNOLOGIJI-1024x683.png",1024,683,true],"1536x1536":["https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ZASTITA-AUTORSKOG-PRAVA-U-TEHNOLOGIJI.png",1536,1024,false],"2048x2048":["https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ZASTITA-AUTORSKOG-PRAVA-U-TEHNOLOGIJI.png",1536,1024,false]},"rttpg_author":{"display_name":"admin","author_link":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/author\/odvjetnistvo\/"},"rttpg_comment":0,"rttpg_category":"AI I PRAVO<\/a>","rttpg_excerpt":" 2026-05-09 ZA\u0160TITA AUTORSKOG PRAVA NA PROGRAMSKOM KODU: PRAVNI OKVIR, DOKAZIVANJE I SUDSKA PRAKSA Sa\u017eetak Programski kod (softver) predstavlja jedno od najvrjednijih intelektualnih dobara digitalne ekonomije, a istovremeno i kategoriju autorskog prava \u010dija za\u0161tita ostaje predmetom intenzivnih pravnih rasprava. Ovaj \u010dlanak analizira normativni okvir za\u0161tite koda u pravnom…","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=994"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":997,"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/994\/revisions\/997"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.odvjetnistvo.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}I. UVOD<\/h1>\n
II. NORMATIVNI OKVIR ZA\u0160TITE PROGRAMSKOG KODA<\/h1>\n
2.1. Programski kod kao autorsko djelo<\/h2>\n
2.2. Uvjet originalnosti<\/h2>\n
2.3. Europski i me\u0111unarodni okvir<\/h2>\n
\n\n
\n \u2696\u00a0 Klju\u010dna distinkcija: Autorsko pravo \u0161titi IZRAZ ideje (konkretan napisani kod),<\/p>\n III. AUTORSTVO PROGRAMSKOG KODA<\/h1>\n
3.1. Individulano autorstvo<\/h2>\n
3.2. Zaposleni\u010dki kod (work made for hire)<\/h2>\n
3.3. Koautorstvo<\/h2>\n
3.4. AI-generiran kod \u2014 pravna terra incognita<\/h2>\n
IV. OBLICI POVREDE AUTORSKOG PRAVA NA KODU<\/h1>\n
4.1. Doslovno kopiranje<\/h2>\n
4.2. Obfuskacija i minimalne modifikacije<\/h2>\n
4.3. Dekompilacija i reverse engineering<\/h2>\n
4.4. Uklanjanje copyright oznake<\/h2>\n
4.5. Granica s neza\u0161ti\u0107enim elementima<\/h2>\n
V. PREVENTIVNA ZA\u0160TITA I MEHANIZMI DOKAZIVANJA<\/h1>\n
5.1. Git repozitorij kao primarni dokaz<\/h2>\n
5.2. Kriptografski timestamp (blockchain i OpenTimestamps)<\/h2>\n
5.3. Notarska pohrana<\/h2>\n
5.4. Registracija kod nadle\u017enog tijela<\/h2>\n
5.5. Copyright oznaka u kodu<\/h2>\n
5.6. Evidencija razvojnog procesa<\/h2>\n
VI. SUDSKI POSTUPAK I STANDARD DOKAZIVANJA<\/h1>\n
6.1. Gra\u0111anskopravna za\u0161tita<\/h2>\n
6.2. Teret dokazivanja i uloga vje\u0161taka<\/h2>\n
6.3. Kaznena za\u0161tita<\/h2>\n
6.4. Me\u0111unarodna dimenzija<\/h2>\n
VII. ZAKLJU\u010cNE NAPOMENE I PRAKTI\u010cNE PREPORUKE<\/h1>\n
\n
\n
\n
\n
\n
\n\n
\n \u25c9\u00a0 REZIMIRANI PROTOKOL ZA\u0160TITE KODA \u2014 Preporu\u010dene prakse<\/p>\n \n\n
\n <\/td>\n Vedad Hanjali\u0107, LL.M.<\/strong><\/p>\n LITERATURA I IZVORI<\/h1>\n
\n
\n
\n